Svijet

Masakr u Tusonu

Američka kongresmenka teško ranjena u Arizoni

1/8/2011 - Članica američkog Kongresa Gabrijel Gifords teško je ranjena u subotu a nekoliko ljudi je ubijeno u Tusonu, u Arizoni, kada je jedan mlađi muškarac otvorio vatru na okupljene na jednom političkom skupu, saopštile su lokalne vlasti.

"Ona (Gabrijel Gifords) je u kritičnom stanju. Operisana je. Mogu reći da sam optimista kad je u pitanju njen oporavak", rekao je hirurg Piter Ri iz univerzitetske bolnice Tusona. Ri je dodao da je pogođena jednim metkom u glavu.

"Gabrijel Gifords je živa. Nalazi se u operacionoj sali", izjavila je portparol bolnice u Tusonu Darsi Slejten i dodala, za Reuters, da se još devet osoba nalazi u bolnici.

Agencija AP prenosi da ima nekoliko mrtvih, među kojima jedno dete, jedan pomoćnik Gabrijele Gifords i jedan federalni sudija. Prema navodima te agencije, članica Kongresa je među najmanje 10 ljudi koji su ranjeni u napadu za vreme jednog političkog skupa nadomak tržnog centra u Tusonu. Policija je uhapsila ubicu i saopštila da je reč o Džaredu Lugner starom 22 godine. Svedoci kažu da je Lugner pucao iz pištolja "glock", nakon čega ga je policija uhapsila. Motiv napada za sada nije poznat.

Članica Kongresa iz Demokratske partije Gabrijel Gifords (40) se nalazila nedaleko od jedne prodavnice kada je izbila pucnjava. Gifordsova je ponovo izabrana u trećem mandatu na izborima u novembru. Ona je bila član lokalnog parlamenta pre nego što je izabrana za Kongres u Vašingtonu. Članica Predstavničkog doma Kongresa je od 2006. godine i angažovana je na pitanjima kao što su imigracione reforme, istraživanja embrionskih matičnih ćelija, alternativni izvori energije i veće minimalne zarade radnika. Udata je za američkog astronauta Marka Kelija.

Američki predsednik Barak Obama izjavio je u subotu da je u pucnjavi u Tusonu poginulo najmanje pet osoba, a nekoliko je teško ranjeno, među njima i članica američkog Kongresa i dodao da je to "tragedija za celu državu". U direktnom televizijskom obraćanju Obama je rekao da je to "neopisiva tragedija" i dodao da je istraga u toku i da je uputio direktora federalne policije FBI Roberta Milera na lice mesta.

"To nije samo tragedija za žrtve, već za Arizonu i celu državu", rekao je Obama. Američki predsednik je rekao da su među ubijenim jedna devetogodišnja devojčica i federalni sudija Džon Rol.

Vašington
Preminuo "Otac Dejtona" Ričard Holbruk

12/14/2010 - Ričard Holbruk, specijalni izaslanik predsednika Obame za Avganistan i Pakistan od 2009. godine i diplomata specijalizovan za krizna područja u Aziju, Evropi i Bliskom Istoku, koji je radio za svakog demokratskog predsednika Sjedinjenih Država od kraja 60-ih, je preminuo u ponedeljak u Vašingtonu, preneli su američki mediji. Imao je 69 godina i živeo je na Menhetnu.
Holbruk je hospitalizovan u petak popodne nakon što mu je pozlilo u State Departmentu dok je bio na sedmom spratu zgrade, gde se nalazi ured državne sekretarke Hilari Klinton. Holbruk je potom odvezen u univerzitetsku bolnicu Džordž Vašington gde je primljen na deo za intenzivno lečenje a potom je nad njim izvršena operacija u pokušaju da mu se zapuši pukotina na zidu aorte. Nakon operacije koja je trajala 21 sat Holbruk je ostao u kritičnom stanju sve do do smrti.
Američki predsednik Barak Obama i njegova žena pomolili su se u subotu za oporavak specijalnog izaslanika za Avganistan i Pakistan Ričarda Holbruka. Obama je tada Holbruka nazvao "značajnom figurom američke spoljne politike", koja je odigrala presudnu ulogu u razvoju politike SAD u Avganistanu.
„Ričard Holbruk je značajna figura američke spoljne politike, presudan član u mom timu za Pakistan i Avganistan, i neumorni javni službenik koji je pridobio divljenje američkog naroda i celog sveta“, naveo je Obama u saopštenju.
Holbruk je imenovan za specijanog izaslanika predsednika Baraka Obame u prvim danima njegove administracije i često je putovao u Avganistan i Pakistan, kao i u druge zemlje koje sa SAD-om koordinišu politiku prema te dve zemlje.
Kao pomoćnik državnog sekretara u administraciji bivšeg predsednika Bila Klintona, bio je glavni arhitekta Dejtonskog sporazuma 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, a kasnije je služio kao američki izaslanik u Ujedinjenim nacijama. Holbruk je odustao od ambasadorskog mesta u Nemačkoj kako bi se bavio problemom BiH na mestu pomoćnika državnog sekretara za evropske poslove 1994. godine.
On je predvodio američki tim u "letećoj diplomatiji" pred kraj rata i bio je najzaslužniji što su zaraćene strane potpisale mirovni sporazum u Dejtonu, u američkoj drzavi Ohajo, u novembru 1995. Cilj sporazuma, sa 11 aneksa, takođe je bio da se formira vlada podeljene zemlje. Pored toga, igrao je važnu ulogu u pregovorima sa Slobodanom Miloševićem 1998. godine, u toku oružanih sukoba na Kosovu.
Zbog svoje uloge na prostoru bivše Jugoslavije u SAD je dobio nadimak "Kinsindžer Balkana". Poznat i pod nadimkom "Buldožer", Holbruk je imao reputaciju uspešnog posrednika u sučeljavanju zaraćenih lidera i njihovim pregovorima. Holbruk je bio diplomata i u administraciji predsednika Džimija Kartera, kada je bio zadužen za američke odnose s Kinom, uspostavljenih u decembru 1978. godine.

Tokom poslednjih nekoliko meseci, Holbruk je pripremao izveštaj za predsednika Baraka Obamu o trenutnom stanju u Avganistanu, gde SAD i saveznici s oko 150.000 vojnika, nastoje da zaustave napredovanje talibana i obuče dovoljan broj avganistanskih vojnika i policajaca, kako bi preuzeli odgovornost za sigurnost zemlje.
Brilijantan, ponekad oštar i grub borac sa teškim arsenalom činjenica, blefova, poverljivih saopštenja, podrazumevajućih pretnji i kada je potrebno pirotehničkih nastupa besa, Holbruk je zbunjivao i često zastrašivao oponente i kolege oko pregovaračkog stola.
Neki su ga nazivali siledžijom a on je delom tako i izgledao, sa širokim ramenima i čvrstim osmehom koji može da znači bilo šta. Ali poštovaoci, uključujući generacije njegovih štićenika iz State Departmenta i predsednike kojima je služio su opisivali njegove mirovne napore kao izuzetne, piše povodom Holbrukove smrti

New York Times.

Istraživanje: Naučnici na tragu eliksira vječite mladosti

Rezultati eksperimenta, koji su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu Nature, pred čovječanstvom otvaraju perspektivu u kojoj bi život bio duži i zdraviji, pošteđen boljki kao što su Alzheimerova bolest i oboljenja srca i krvotoka, uz mladalački izgled tijela, kože i kose i sačuvanu reproduktivnu sposobnost sve do poodmaklog doba

Uprkos napretku moderne nauke, proces starenja ostaje svojevrsna misterija. Naučnici znaju da starenje uzrokuje nekoliko faktora bilo unutrašnjih, bilo vanjskih. Naučni tim američkih istraživača na Institutu Dana-Farber za borbu protiv raka, koji djeluje u sklopu Katedre za medicinu na Harvardu, predvođen kancerologom Ronaldom DePinhom, izveo je upečatljiv eksperiment, koji možda utire put oduvijek traženom eliksiru vječne mladosti.Ovim naučnicima je, naime, pošlo za rukom da u eksperimentu na miševima ostvare nešto nalik zbivanjima iz filma "Neobičan slučaj Benjamina Buttona", u kojem glavni lik "stari unazad", to jest, da prvi put u istoriji preokrenu prirodni proces starenja.Neočekivani uspjeh pobudio je nadu da bi se sličan proces mogao ponoviti i kod ljudi, odnosno da bi se barem moglo usporiti starenje.Rezultati eksperimenta, koji su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu Nature, pred čovječanstvom otvaraju perspektivu u kojoj bi život bio duži i zdraviji, pošteđen boljki kao što su Alzheimerova bolest i oboljenja srca i krvotoka, uz mladalački izgled tijela, kože i kose i sačuvanu reproduktivnu sposobnost sve do poodmaklog doba.Pored dobrobiti koju bi ovo donijelo pojedincu, produžena vitalnost bi znatno smanjila i društvene troškove zdravstvene njege i rasteretila bi porodice brige o onemoćalim starijim članovima.Grupa harvardskih naučnika svoje istraživanje fokusirala je isključivo na jedan proces - skraćivanje telomera - koji se odvija na ćelijskom nivou i koji je direktno povezan sa propadanjem ljudskog tijela koje se događa s godinamaEnzim po imenu telomeraza u stanju je da obnovi "kapice" telomera, ali proizvodnja ovog enzima se u normalnim uslovima u određenom trenutku obustavlja. Telomer je svojevrsna zaštitna kapica, koja se nalazi na vrhu svakog hromozoma, i koja se smanjuje sa svakim dijeljenjem ćelija, sve dok potpuno ne nestane, nakon čega nastupa smrt ćelija.Doktoru DePinhu je, međutim, pošlo za rukom da kod miševa, prerano ostarjelih na način koji oponaša proces starenja kod ljudi, svojevrsnim šokom telomerazu ponovo aktivira. Naučnici su miševima dali injekcije kojima su reaktivirali određene enzime u njihovom tijelu i na taj način im omogućili regeneraciju oštećenog tkiva i poništavanje efekta starenja. DePinho je očekivao da će ova tehnika zaustaviti ili usporiti proces starenja, i bio je zaprepašten kada je ustanovio da ga je zapravo gotovo potpuno poništila, odnosno "preokrenula".Nakon uspjeha ovog eksperimenta, doktor DePinho vjeruje da bi bilo moguće proizvesti i tabletu koja bi imala isto dejstvo kod ljudi.

Objavljivanje američkih dokumenata na WikiLeaksu šok za svjetsku diplomaciju

Objavljivanje sadržaja brzojava američkih veleposlanstava diljem svijeta poslanih State Departmentu počelo je u nedjelju, a WikiLeaks je najavio da će ostale dokumente objavljivati u nekoliko navrata u sljedećih nekoliko mjeseci

»Zviždačka« internetska stranica WikiLeaks u nedjelju je počela objavljivati ogromne količine dokumenata, uglavnom brzojava koji su iz američkih veleposlanstava iz cijeloga svijeta stizali u Washington, izazvavši šok u američkoj, ali i svjetskoj diplomaciji.
Dokumenti, između ostalog, govore o naporima Obamine administracije da zaustavi nuklearni program Irana i mogući udar Izraela na Iran, da nađe pouzdanog partnera u Pakistanu za borbu protiv Al Qaide, kako se nosi s rastom Kine i povlačenjem Rusije od demokracije. Tu su i škakljive procjene američkih diplomata o svjetskim liderima Berlusconiju, Sarkozyju, Medvedevu, dok su najpikantniji detalji, primjerice, o ruskim dužnosnicima.
Američki State Department opovrgnuo je tvrdnje navedene u dokumentima objavljenim na WikiLeaksu da američki diplomati špijuniraju američke dužnosnike i ostale diplomate, kako se, između ostaloga, navodi u više od 200.000 objavljenih dokumenata na kontroverznoj internetskoj strnici WikiLeaks u nedjelju. Glasnogovornik State Departmenta P.J. Crowley izjavio je neposredno nakon što je The New York Times počeo objavljivati dokuente koje mu je dostavio WikiLeaks, da Washington inzistira da se njegovi predstavnici diljem svijeta ne bave špijunažom te da smiju prikupljati samo informacije koje im služe da oblikuju svoju politiku.
Informacije o tome da su američkim diplomati iz State Departmenta dobili naredbu da špijuniraju druge diplomate i političare, pa čak i da moraju doći do brojeva njihovih kreditnih kartica, možda je najteža optužba američke diplomacije koja se mogla pročitati na WikiLeaksu.
»Diplomati u svim zemljama su isti«, rekao je Crowley dodajući da, suprotno nekim izvješćima na WikiLeaksu, naši diplomati su diplomati, a ne obavještajci«.
Zbog mogućih štetnih posljedica, strani diplomati i mediji najnoviji slučaj »curenja« povjerljivih dokumenata na kontroverznoj internet stranicie već nazivaju globalnom diplomatskom krizom i »11. rujna za svjetsku diplomaciju«, kako se slikovito izrazio talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. Prema podacima WikiLeaksa, najveći dio od objavljenih 251,287 dokumenata potječe iz State Departmenta. Među njima nalazi se velika količina onih s oznakom »tajno« i »povjerljivo« koji svjetskoj javnosti nude uvid u dosad nedostupne postupke američke vlade i diplomacije.
Brzojavi, koji datiraju od 28. prosinca 1966. do 28. veljače ove godine, sadrže tajnu korespondenciju između 274 američka veleposlanstva diljem svijeta, među kojima je i zagrebačko, sa State Departmentom u Washingtonu. Od spomenutog broja čak 15.652 dokumenta nose oznaku »tajno«.
No, objavljivanjem ovih dokumenata muke State Departmenta ne prestaju, jer riječ je tek o prvoj seriji objavljenih dokumenata, dok će, kako najavljuju iz WikiLeaksa, ostatak objavljivati u sljedećih nekoliko mjeseci. Stranica WikiLeaks u nedjelju i ponedjeljak nije bila dostupna jer je, kako su objavili njeni čelnici, bila izložena cyber-napadima i blokirana, pa su joj u pomoć priskočili medijiski divovi poput »The New York Timesa«, britanskog »The Guardiana«, njemačkog tjednika »Der Spiegel«, koji su dio sadržaja objavili na svojim stranicama.
»The New York Times« navodi da su »brzojavi koje je pribavio WikiLeaks osvijetlili tajne diplomatske kanale« te da »četvrt milijuna povjerljivih diplomatskih brzojava daje uvid bez presedana u događanja koja se odvijaju u veleposlanstvima diljem svijeta, okrutno iskrena stajališta o stranim čelnicima, i otvorene procjene nuklearnih i terorističkih prijetnji«.
Niti jedan dokument iz ove serije ne donosi posebno eksplozivne informacije. Ipak, za američku diplomaciju zasigurno je kompromitirajuće što su na vidjelo izašla izvješća diplomata s navodima da je »Berlusconi glasnogovornik Vladimira Putina u EU«, da se libijski vođa ne odvaja od ukrajinske medicinske sestre koja je »prava senzualna plavuša« ili da su američki diplomati u UN-u dobili naputak da špijuniraju čelništvo Svjetske organizacije, pa čak i da prikupljaju brojeve njihovih kreditnih kartica. Probleme bi mogli imati veleposlanici i dužnosnici u zemljama u kojima su akreditirani, zbog svojih izvješća koja su sastavljali uvjereni kako će ona zauvjek ostati tajnom.
Agencije navode da je objavljivanje dokumenata, većina kojih bi u normalnim okolnostima na svjetlo dana izašli nakon uobičajene povijesne distance od 25 ili 50 godina, natjerala Obaminu administraciju na hitne akcije popravljanja štete.
Glasnogovornik Bijele Kuće Robert Gibbs osudio je postupak WikiLeaksa i pokušao je umanjiti značenje objavljenih informacija. »Po svojoj prirodi, sadržaj o kojem se izvještava Washington, zapravo je tajna i često nepotpuna informacija«, rekao je Gibbs dodajući kako taj sadržaj nije »nije izraz politike niti presudno utječe na donošenje konačnih političkih odluka«.
U priopćenju Bijele kuće ističe se da bi »brzojavi mogli kompromitirati privatne razgovore sa stranim vladama i oporbenim liderima. Kad detalji privatnih razgovora osvanu na naslovnicama dnevnih listova diljem svijeta, to može duboko utjecati ne samo na američke vanjskopolitičke interese nego i interese naših saveznika i prijatelja diljem svijeta«. Objavljivanje bi, navodi se nadalje, »moglo ugroziti naše diplomate, obavještajne profesionalce i ljude diljem svijeta koji su tražili pomoć SAD-a u promicanju demokracije i transparentnog vladanja«.
WikiLeaks u svom članku o brzojavima navodi da dokumenti otkrivaju kontradiktornost između onoga kakvim se SAD prikazuje u javnosti i onoga što govori iza zatvorenih vrata, te da ako američki građani žele da njihova vlada zastupa njihove interese, onda moraju znati i što ta vlada radi iza kulisa, navodi WikiLeaks.

I za brzojave kriv Bradley Manning
Amerikanci sumnjaju da iza objavljivanja brzojava, kao i ranije objavljenih iračkih i afganistanskih dokumenata, stoji bivši američki vojni analitičar Bradley Manning, dvadesesetvogodišnji vojnik koji je do podataka došao kao mlađi obavještajni časnik u Bagdadu. Manning je, navodno, tijekom jednog online chata izjavio da je preko vojnog računala »skinuo« 260.000 brzojava veleposlanstava i konzulata iz cijeloga svijeta. Manning je uhićen u svibnju ove godine. Tijekom školovanja učenici iz razreda opisivali su ga kao »računalnog šmokljana«. Po dolasku u Irak, Manning, koji je priznao da je gay, žalio se da se u vojsci osjeća društveno izoliran.

Rusija »virtualna mafijaška država, u potjeri za Zarqawijem Britancima nestalo benzina
- Washington i London u velikom su strahu zbog pakistanskog nuklearnog programa, dužnosnici upozoravaju da dok zemlji prijeti gospodarski kolaps, vladini dužnosnici bi mogli teroristima prokrijumčariti dovoljno nuklearnog materijala da naprave bombu - Sumnje u korupciji u afganistansko vladi, jedan brzojav navodi da je potpredsjednik Zia Massoud nosio 52 milijuna dolara u gotovini kada je zaustavljen tijekom putovanja u Ujedinjene Arapske Emirate. Massud opovrgava optužbe
- Rusija i njene obavještajne službe koriste mafijaške šefove da izvode kriminalne operacije, jedan brzojav navodi da su odnosi tako bliski da je zemlja postala »virtualnom mafijaškom državom«
- Bliski odnosi između ruskog premijera Vladimira Putina i ralijanskog Silvija Berlusconija izazivaju sumnju u SAD-u, brzojavi navode detalje o navodno »velikodušnim darovima«, unosnim energetskim ugovorima i korištenja Berlusconija kao zagovornika ruskih interesa na Zapadu
- Britanske snage bile su nadomak Al Qaidinom zapovjedniku Abu Musabu al Zarqawiju i najtraženijem cilju međunarodnih snaga u Iraku, ali je operacija propala jer je jedini helikopter koji ga je pratio ostao bez goriva i morao se vratiti u bazu
- Nastojanja SAD-a da isporuči zatvorenike iz Guantanama nekim zemljama kako bi tamo prošli rehabilitacijski program. Među zemljama kojima je ponuđeno da prime nekoliko zatvorenika su Slovenija, Saudijska Arabija, Belgija, Njemačka...
- U brzojavima iz State Departmenta poslanim američkim diplomatima u UN-u i veleposlanstvima diljem svijeta od njih se traži veći angažman u prikupljanju obavještajnih podataka poput biografskih podataka, brojeva kreditnih kartica...
- Brzojavi navode da su Saudijski donatori najveći financijeri terorističkih skupina i donose detalje sporazuma između Washingtona i Jemena o prikrivanju korištenja američkih zrakoplova prilikom bombardiranja Al Qaidinih ciljeva. »Nastavit ćemo govoriti da su to naše bombe, ne vaše«, navodno je tada rekao jemenski predsjednik Abdullah Saleh generalu Davidu Petraeusu
- Turska, prema izvješćima iz veleposlanstva SAD u Ankari, klizi u nestabilni islamizam vođena vladom suženog vidokruga, premijera Recepa Erdogana, koji se oslanja na skupinu nekompetetnih savjetnika. Prognozira se da je vjerojatno ne čeka budućnost u Europskoj uniji.
- Dokumenti pokazuju kako članovi njemačke koalicijske vlade ogovaraju svoje kolege u razgovoru s američkim veleposlanikom Philipom Murphyem. Primjerice ministar obrane Karl-Theodor Guttenberg kaže Murphyu da je ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle »stvarna prepreka« zahtjevu SAD-a za povećanje njemačkog kontigenta u Afganistanu.

Hrvatska u dokumentima: Pariz za proširenje EU
U slučaju curenja povjerljivih dokumenata State Departmenta na stranici Wikileaks, koje je izazvalo burne reakcije diljem svijeta, i Hrvatska se nalazi u brojnim dokumentima, a neki od njih očito su procurili iz američkog veleposlanstva u Zagrebu. Prema broju dokumenata u kojima se spominje, Hrvatska se našla na 62. mjestu, iza Kube.
Prema najavama na Wikileaksu, o Hrvatskoj bi na toj stranici trebalo biti pušteno 2053 dokumenta, a tu bi se mogli naći dokumenti koji datiraju iz 1991. pa sve do danas. Wikileaks ukupno planira objaviti 251.287 dokumenata iz svih država, koji obuhvaćaju razdoblje od prosinca 1966. do veljače 2010. godine i otkrivaju niz povjerljivih bilješki diplomata o državnicima i njihovoj politici.
U ponedjeljak Wikileaks je uspio objaviti 243 dokumenta, a objavio je da su njegove stranice hakirane kako bi ih se onemogućilo da objave tajni sadržaj.
Za sada se samo može nagađati o čemu se radi u dokumentima, a nema sumnje da će neki od njih govoriti o domovinskom ratu i operaciji Oluja, dok će se poslijeratni dio vjerojatno odnositi na Haaški tribunal i odnose među zemljama bivše Jugoslavije.
Premijerka Jadranka Kosor nije željela opširnije komentirati pisanje medija da je dio dokumenata objavljen na stranici Wiki Leaks vezan uz Hrvatsku. »Bez obzira što će se objaviti, to ni na koji način ne može poremetiti odnose između Hrvatske i SAD-a, našeg saveznika koji nas podupire na europskom putu, ali koji nas je podupirao i u vremenima kad smo željeli postati članom NATO-a i ostvariti taj strateški cilj, izjavila je premijerka Jdranka Kosor.
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko rekao je kako je poznato da druge zemlje prikupljaju informacije o našoj zemlji te da je to normalan proces u svijetu te istaknuo da njihova objava ne može ugroziti nacionalnu sigurnost.
Hrvatska po broju dokumenata vodi među zemljama bivše Jugoslavije. Tako će iz Srbije poteći oko 994 dokumenata, iz BiH 869, Slovenije 836, s Kosova 668, iz Makedonije 552 i 164 iz Crne Gore.
Iako se dokumenti o Hrvatskoj još uvijek željno iščekuju, jedan od dokumenata iz američke ambasade u Parizu, iz rujna 2009. godine, kratko spominje Hrvatsku i Sloveniju. Spominje se napredak u slučaju graničnog spora te želja Pariza da vrata proširenja Unije ostanu otvorena zemljama s Balkana. [P. K., Ma. L.]

Jadranka Kosor: To ne može poremetiti odnose Hrvatske i SAD-a
Premijerka Jadranka Kosor nije željela opširnije komentirati pisanje medija da je dio dokumenata objavljen na stranici Wiki Leaks vezan uz Hrvatsku. »Bez obzira što će se objaviti, to ni na koji način ne može poremetiti odnose između Hrvatske i SAD-a, našeg saveznika koji nas podupire na europskom putu, ali koji nas je podupirao i u vremenima kad smo željeli postati članom NATO-a i ostvariti taj strateški cilj, izjavila je premijerka Jdranka Kosor.

Novoosnovana ‘Lista za prirodnu Albaniju’ najavila je da će izaći na izbore u svim balkanskim državama u kojima žive Albanci te poručILA

"Velika Albanija formirat će se do 2013. godine"

Novoosnovana “Lista za prirodnu Albaniju”, kojoj je glavni cilj stvaranje “velike Albanije”, najavila je da će izaći na izbore u svim balkanskim državama u kojima žive Albanci.

“Za početak ćemo sudjelovati na predstojećim izborima u Albaniji i na Kosovu, a kasnije i u svim državama regije”, poručuju iz Liste. “Lista za Albaniju” zalaže se za stvaranje države svih Albanaca na Balkanu, a osim Albanije, nova država bi se protezala na teritoriju Kosova i dijelova Crne Gore, Srbije, Makedonije i Grčke.

Odluka o referendumu

Direktor Instituta za regionalne prognoze u glavnom albanskom gradu Tirani, Koča Danaj, izjavio je kako bi se do 2013. godine trebala formirati nova albanska država. Prema njegovim prognozama, ona bi obuhvaćala cijelu Albaniju i Kosovo, ali i dijelove Srbije, Crne Gore, Makedonije i Grčke u kojima žive Albanci. Ovu ideju je Danaj iznio na promociji svoje političke liste “Prirodna Albanija”.

Smatra kako bi Albanci u tim državama trebali izaći na referendum kojim bi se izjasnili za osnivanje velike albanske države. Odluku o referendumu ubrzo očekuje na Kosovu.
Danaj misli da se stvaranje nove države može postići mirnim putem i pregovorima sa susjedima te dodaje kako će stvaranje velike albanske države biti dobro za stabilnost i razvoj Balkana kao i rješavanje albanskog pitanja.
Sam je Danaj bivši savjetnik trojice albanskih premijera pa ga se zbog toga ne može smatrati političkim marginalcem, a dodaje kako za ovu ideju ima podršku međunarodne zajednice.

Ostaje još samo vidjeti kakvu reakciju će imati države koje bi se u korist “velike Albanije” trebale odreći svoga teritorija, a mora se imati na umu kako su se u ovoj regiji u prošlosti rješavali takvi problemi.
Ovu listu na Kosovu podržavaju pokret “Samoopredjeljenje” i predsjednici općina Preševo i Bujanovac.
Danaj smatra kako bi se Albanci za svoju veliku državu mogli izboriti referendumom u sadašnjim državama.

Londonska konferencija

Glasnogovornik javnog tužiteljstva Republike Srbije Tomo Zorić u izjavi za beogradsku “Politiku” ustvrdio je kako će Tužiteljstvo, u granicama svojih ovlasti, reagirati povodom izjava čelnika općina Preševo i Bujanovac koji su na skupu u Tirani promovirali “Liste prirodne Albanije”.
Naime, predsjednik općine Preševo Ragmi Mustafa i predsjednik Bujanovaca Jonuz Musliju podržali su u subotu u Tirani ideju “Liste za prirodnu Albaniju”, da se “objedine dijelovi teritorija Makedonije, Grčke, Kosova, Crne Gore i Srbije, susjednih država u kojima Albanci čine većinsko stanovništvo”, navodi list.
Na skupu je zaključeno da od Međunarodnog suda pravde treba tražiti revidiranje Londonske konferencije iz 1913. godine kao i Berlinskog kongresa “da bi se ispravile pogreške prema Albancima koje su nastale nakon povlačenja osmanskog imperija s tog prostora”.

Koncept obećane zemlje
Vatikan: Izrael da ne opravdava okupaciju Biblijom
e-Novine

10/25/2010 - Vatikan je u subotu saopštio da Izrael ne može koristiti biblijski koncept obećane zemlje ili izabranog naroda da bi opravdao svoje teritorijalne pretenzije i izgradnju novih jevrejskih naselja u Jerusalimu.
U završnoj poruci nakon dvonedeljnih sastanaka, okupljenog u Vatikanu na poziv pape Benedikta XVI, biskupi s Bliskog istoka su izrazili su nadu u dvodržavno rešenje i mir između Izraela i Palestinaca i pozvali na stvaranje mirne atmosfere koja će zaustaviti egzodus hrišćana iz tog regiona. Oni su izrazili zabrinutost zbog jednostranih inicijativa koje mogu da izmene demografsku ravnotežu.
"Građani zemalja Bliskog istoke pozivaju međunarodnu zajednicu, pre svega UN, da najiskrenije rade na pronalaženju mirovnog rešenja koje bi bilo pravedno i konačno i koje ne bi moglo da se sprovede bez okončanja izraelske okupacije različitih arapskih teritorija", navodi se u saopštenju bliskoistočnih biskupa. U odvojenom delu dokumenata Vatikan se osvrnuo na Jevreje koji koriste Bibliju da opravdaju naseljavanje Zapadne obale osvojene u ratu 1967. godine.
"Pribegavanje teološkim i biblijskim pozicijama koje koriste reč Boga da pogrešno opravdaju nepravde nije prihvatljivo", navedeno je u dokumentu.
Većina jevrejskih vernika smatraju da je Bog jevrejima dao teritoriju Izraela, a jevrejski naseljenici često se pozivaju na Bibliju kako bi opravdali naseljavanje na Zapadnoj obali i istočnom Jerusalimu, teritorija koje su okupirane nakon Šestodnevnog rata 1967. godine. Nadbiskup Siril Salim Butros rekao je na konferenciji za novinare da "nema više izabranog naroda" i da hrišćani ne mogu govoriti o obećanoj zemlji za jevrejski narod, jer su "svi muškarci i žene svih zemalja postali izabrani narod".

"Koncept obećane zemlje ne može se koristiti kao osnova za opravdanje povratka Jevreja u Izrael i raseljavanje Palestinaca", rekao je on, naglasivši da opravdanje za okupaciju zemlje Palestine ne može biti zasnovno na svetim knjigama.
Ova poruka je poslata u trenutku dok Izrael brzim tempom obnavlja izgradnju jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, nakon isteka desetomesečnog moratorijuma. Pored toga, najavljena je izgradnja 238 domava za Jevreje u istočnom, mahom arapskom Jerusalimu, što je naišlo na osudu Palestinaca i svetskih ldiera,
Izrael je u nedelju ocenio kao "politički pritisak" na jevrejsku državu saopštenje sinoda za Bliski istok, kojem se traži okončanje izraelske okupacije "većeg broja arapskih teritorija". Komentrišući saopštenje, Dani Ajalon je kazao da su Izraelce "posebno šokirale" takve primedbe.

"Izražavamo žaljenje pred činjenicom da taj značajan skup postao tribina za političke napade protiv Izraela u najboljoj tradiciji arapske propagande", izjavio je pomoćnik izraelskog ministra inostranih poslova Dani Ajalon. "Pozivamo Vatikan da se ogradi od izjava nadbiskupa Bustrosa koje vređaju jevrejski narod i državu Izrael. (Takve izjave) ne bi trebalo da predstavljaju zvaničan stav Vatikana", dodao je Ajalon.
Benedikt Šesnaesti održao je u nedelju misu u Bazilici svetog Petra, povodom kraja dvonedeljnog skupa bliskoistočnih biskupa, na kojem se raspravljalo o egzodusu hrišćana iz tog regiona. Portparol ministarstva inostranih poslova Izraela Jigal Palmor, rekao je za France presse da izraelske vlade nikada nisu koristile biblijske tekstove kako bi opravdale okupaciju ili kolonizaciju neke teritorije.

Merkel srušila iluziju o skladnom suživotu različitih kultura

Angela je raspršila snove liberalnih intelektualaca, rekavši da se stranci moraju integrirati i prihvatiti vrijednosti društva u kojemu žive, no onima drugima, kojima stranci smetaju, poručila je da se moraju pomiriti s činjenicom da s imigrantima u Njemačku stižu i džamije

Njemačka kancelarka Angela Merkel nije ni jednom riječju spomenula islam i muslimane, ali je svima bilo jasno o komu i čemu se radi kada je proglasila da je multikulturalizam potpuni promašaj. To su mnogi već mislili i nešto o tome i govorili, ali je ona prva s tako visokog mjesta, u razgovoru s mladima iz svoje stranke CDU (kršćansko-demokratska unija) otvoreno rekla – car je gol.
A time je i podvukla da snovima ili iluzijama generacija liberalnih intelektualaca o paralelnom suživotu različitih kultura u Njemačkoj nema više mjesta, barem ne u politici CDU-a.

Strah od islama

To nije nimalo slučajno, jer je kancelarka, zapravo, o ovome, iako u ‘ich formi’, debatirala u sklopu opće rasprave o politici prema strancima u Njemačkoj. Dala je za pravo sve raširenijim raspoloženjima poslije, sada već višegodišnjih iskustava sa suživotom s imigrantima u Njemačkoj.

Oni se moraju integrirati i prihvatiti temeljne vrijednosti i tekovine društva u kojemu žive. A prvi je uvjet integracije, naravno, znanje jezika - imigranti moraju naučiti njemački. No, u nekim stvarima nije dala za pravo moćnoj struji kojoj smeta u Njemačkoj sve što ima veze s islamom. Na prvome mjestu, poručila je Nijemcima da se moraju pomiriti s time da su s imigrantima došle i džamije, te tako postale sastavni dio njihove zemlje...

Tijekom vikenda oglasilo se niz predstavnika vladine većine i oporbe, intelektualaca, običnih ljudi... Kako je ovih dana više puta ukazivano da Njemačka pati od nedostatka radne snage, posebno visokostručne, ministrica rada Ursula von der Leyen naznačila je mogućnost olakšavanja barijere za zapošljavanje stručnih ljudi iz inozemstva kako bi se ublažio nedostatak kvalificirane radne snage u zemlji u koju se inače već nekoliko godina manje ljudi useljava nego što se iz nje iseljava.

No, svako ublažavanje imigracijskih zakona odbacuje šef CSU-a, (Kršćansko-socijalna unija), bavarske podružnice CDU-a Horst Seehodefr, tvrdeći kako u Njemačkoj „nema više mjesta za ljude tuđih kultura”.

Dobrodošli stručnjaci

No, u prvim reagiranjama na istup kancelarke ima poprilično onih koji se s njom ne slažu. „Njemačkoj trebaju kvalificirani imigranati za održavanje gospodarskog prosperiteta i rješavanje demografskih problema“, upozorio je zastupnik Zelenih u Bundestagu Volker Beck. Prema Danieli Jonas, rođenoj Njemici, koja drži trgovinu u miješanoj berlinskoj četvrti Kreuzberg, kancelarka „misli previše crno-bijelo“.

Još manje se istupanje sviđa marokanskom imigrantu Hakimu - „ta izjava nije nimalo dobra, posebno za atmosferu u Njemačkoj”. Zanimljivo je da je već na ovo istupanje stigao reagirati turski predsjednik Abdullah Gul koji se suglasio s time da Turci koji žive u Njemačkoj trebaju naučiti njemački jezik, „ali to treba osigurati Njemačka, a ne Turska”.

65. zasedanje Generalne skupštine UN

Obama: "Ko poštuje ljudska prava naš je prijatelj"

Američki predsednik Barak Obama pozvao je u četvrtak u UN svetske lidere da se ujedine oko podrške izraelsko-palestinskim mirovnim pregovorima. Govoreći na 65. zasedanju Generalne skupštine UN, Obama je apelovao na svetske vođe da ostave iza sebe godine cionizma i pesimizma i zajedno rade na dogovoru Izraelaca i Palestinaca

Bez postizanja dogovora, rekao je Obama, biće proliveno još krvi a "Sveta zemlja će ostati simbol razlika, umesto zajedničke ljudskosti".

Dok je Obama govorio u sedištu UN u Njujorku, mesto rezervisano za izraelskog predstavnika bilo je upražnjeno zbog jevrejskog praznika,
dok je Palestince predstavljao njihov lider Mahmud Abas. Iako je najveći deo govora posvetio bliskoistočnim pregovorima, Obama se osvrnuo i na pitanje globalne bezbednosti, posebno kada je reč o razvoju iranskog nuklearnog programa.

"Vrata ostaju otvorena za diplomatiju ako Iran odluči da prođe kroz njih. Ali, iranske vlasti moraju da pokažu jasnu privrženost i uvere svet u miroljubive namene njihovog nuklearnog programa", poručio je Obama. Američki predsednik govorio je i o neophodnosti poštovanja ljudskih prava i prava žena, jačanju demokratije i otvorenog društva.

"Nemojte samo stajati po strani, nemojte ćutati kada se zatvaraju disidenti i prebijaju demonstranti bilo gde u svetu", poručio je Obama. On je podsetio da je jedna od prvih akcija Generalne skupštine bila da usvoji Univerzalnu delaraciju o ljudskim pravima, kojom se priznaje da su ona temelj slobode, pravde i mira u svetu.

"Zalažemo se za te univerzalne vrednosti… Oni koji brane te vrednosti svojih naroda, biće nam najbliži prijatelji i saveznici, oni koji su protiv, poput terorističkih grupa i radikalnih režima, odlučili su da budu naši protivnici", rekao je Obama. Dodao je i da tiranija još postoji, i u tom smislu pomenuo talibane u Avganistanu, vlast u Severnoj Koreji i naoružane grupe u Kongu.

Ahmadinedžad: "Amerika organizovala 11. septembar"

Američka delegacija napustila je u četvrtak uveče zasedanje Generalne skupštine UN pošto je iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad u govoru rekao da postoje spekulacije da su terorističke napade 11. septembra 2001. organizovale same SAD. Ahmadinedžad nije objasnio zašto bi to uradile SAD, ali je napao

Vašington zbog angažovanja u Avganistanu i Iraku. Iranski predsednik naveo je da postoje mišljenja da su "neke strukture u SAD organizovale napad kako bi skrenule pažnju da problema poput pada američke ekonomije i problema na Bliskom istoku, kao i da bi sačuvali cionistički režim" u Izraelu.
"Većina američkog naroda, kao i drugih naroda i političara slaže se sa takvim viđenjem", rekao je Ahmadinedžad.

Američka delegacija nije želela posle toga da sasluša Ahmadinedžadov govor do kraja i napustila je skup. Iranski predsednik govorio je i o tome koliku bi opasnost predstavljalo spaljivanje Kurana, što je želeo da uradi jedan američki sveštenik u Floridi na godišnjicu napada na Njujork.

"Istina ne može biti spaljena", rekao je Ahmadinedžad držeći primerak Kurana u rukama. On je kritikovao i uvođenje sankcija Iranu zbog razvoja nuklearnog programa navodeći da neke članice Saveta bezbednosti "izjednačavaju nuklearnu energiju sa nuklearnim bombama". Iranski predsednik je optužio SAD da grade svoj nuklearni arsenal umesto da se razoružavaju i pozvao na izgradnju sveta bez nuklearnog oružja.
"Nuklerna bomba najgore je oružje u ljudskoj istoriji i mora biti uništeno u potpunosti. Povelja o zabrani širenja nuklearnog oružja zabranjuje njegov razvoj i gomilanje i poziva na razoružanje", istakao je Ahmadinedžad.

Čuvaj svoga da ti dugo traje

Piše: Avdo Metjahić

9/19/2010 Liberty Park, New Jersey
Federacija balkanskih asocijacija, u nedelju je organizovala zajednički piknik Bošnjaka, Albanaca i Turaka, čime su ugostili musafire, koji su došli iz raznih gradova Turske, u posjeti našim udruženjima i džematima.. Među musafire, bilo je potomoka bošnjačkih muhadžera koji su odselili iz Bosne i Hercegovine još krajem devetnajestog vijeka, 1878 godine, i to odmah poslije Berlinskog kongresa, i za vrijeme okupacije BiH od Austrougarske, pa i poslije. Među musafirima su bili bva brata iz Sandžaka, Omer i Tahir Ok, čijim precima je bilo prezime na Sandžaku, Bibić, Ovi Bošnjaci žive i rade u Izmuru i bave se trogovinom, tako da su poznati biznismeni u tom dijelu Turske. Obojica govore našim jezikom, kao da su rođeni u Sandžaku. Oni su treća generacija Bošnjaka u Turskoj.

Među nama u dočeku je bilo i dosta Bošnjaka iz Bosne i Sandžaka, također Albanaca sa Kosova, Makedonije i Crne Gore, koji su dali sve od sebe da musafirima ovo druženje sa nama bude prijatno i da se za dugo sujećaju svoje braće isto muhadžera, koji su napustili, isto svoj vatan, neki trbuhom za kruhom a neki prinudno, protjerani sa prostora BiH u poslednjem ratu, koji danas žive na američkom kontinentu.

Na ovom skupu biše prisutni Bošnjaci i Albanci iz mnogih džemata i udruženja, pa i članovi Association of Bosniak’s iz Albany NY, koji su sa musafirima proveli čitavo vrijeme u muhabetu. Po našim adetima osjećali su za dužnost da bi se musafiri što udobnije osjećali. Naročito su se isticali u ovome Denis Klapija i Bido Mahmutović.
Pri obraćanju musafirrima i domaćina njima, dobro je došla i naljegla na čitavi muhabet, mudrost o baklava, koju nam ispriča mladi imam iz jednog Albanskog džremata.

Među musafire nalazio se je i jedan pravnik, čiji su preci odselili u Turskoj iz Trebinja, Hercegovina, još davne 1880 godine u jednom selu kraj Izmira. Burhan Gunes se zove, i on je sedma generacija Bošnjaka muhadžera. Gospodin Burhan govori bošnjački jezik, tako da nam nije trebalo prevodioca. Prezime predaka gospodina Burhana je bilo Jakupović, te se je raspitivao, dali neko zna nekog sa tim prezimenom, a da živi ovdje u Americi.

U razgovoru sa gospodinom Burhanom, doznali smo da selo u kojem on živi, a koje je na periferiji Izmira, ima preko devet stotina kuća, i to sve ptomaka muhadžera iz Trebinja i okoline. Danas u Trebinju nema više njegovih orginalnih stanovnika. Jakupovića ima u Mostaru, ali ne devesto kuća sa sigurnosću, nego puno manje.
U razgovoru sa musafirima doznali smo da u okolini Izmira ima nekoliko velikih sela, naseljena potomcima Bošnjaka a i Albanaca, i da se u njihovim zajednicama, kući, sokaku i džadi jos govore jezici njihovih predaka.

Na pikniku je bio i orkestar, koja je izvodila narodnu muziku na sva tri jezika, pa su braća Bošnjaci odigrali i par kola zajedno, koje je vodio Omer Ok ( Bibić).
Da bi nahranili i napili naše musafire, brigu je vodio, nas veliki brat i dobrotvor Ago Redžić, kojem nema pramca u ovom humanom poslu.

Nama Bosnjacima Amerike, ostat će u dugom sjećanju druženje sa našom braćom, koji zive u Turskoj i koji se generacijama ne asimiliraju, ma da vole njihovu domovinu Turski, ali ne zaboravljajući svoje djedovine i jezika kojim su govorli njihovi preci.
Priča gospodina Burhana me je posjetina na pisaanje našeg pisca gospodina Ibrahima Kajana, gdje pri posjeti jednom selu nedaleko od Ada Pazara kaze: Ovo selo gradili su svojim rukama , jezik im je bošnjački, nevjeste i zetovi Bošnjaci, muftar je Bošnjak, hodžin djed Kraješnik, samo je učiteljica prava Turkinja.

Mi Bošnjaci danas u Americi, gdje već raste prva i druga greneracija muhadžera, i koja je još tu sa nama, a dali ce biti Bošnjaka poslije tri-četiri generacije sigurno zavisi na nama samima. Ako bidemo stvarali kulturne i duhovne centre, i imali patriota, dobrotvora i učenih imama, ali ne onih na baterije, imamo sanse da se održimo, inače loše nam se piše.

Neka nam svemogući bude u pomoci!

Vašington

Obama proglašava prestanak operacija u Iraku

Predsednik SAD Barak Obama u utorak uveče će proglasiti kraj operacija američkih borbenih snaga u Iraku sedam godina nakon američke invazije i svrgavanja Sadama Huseina, javljaju svetski mediji.
Obama će se obratiti naciji iz Ovalnog kabineta Bele kuće, što će prenositi televizije. On će prethodno posetiti vojnu bazu u Teksasu gde će razgovarati sa vojnicima. Istovremeno, američki potpredsednik Džozef Bajden u ponedeljak uveče je doputovao u Bagdad gde će u sredu prisustvovati ceremoniji američke vojske kojom se obeležava nova etapa njihovog prisustva u Iraku, operacija nazvana "Nova zora" (New Dawn).
U Iraku će ostati nešto manje od 50.000 američkih vojnika što je daleko manje od gotovo 170.000 na vrhuncu misije 2007. Američkim vojnicima više neće biti dopušteno da idu u borbene misije osim ako iračke snage ne budu zatražile njihovu pratnju. Oni će od srede biti zaduženi samo za "savetovanje i obučavanje" iračke vojske, a prema najavama samog Obame, ti vojnici ostaju u Iraku do kraja 2011.
Irački zvaničnici su, međutim, zabrinuti zbog povlačenja američke vojske zato što situacija u zemlji još nije stabilizovana, a ni vlada nije formirana iako su izbori bili u martu. Obama, međutim, smatra da Iračani prolaze kroz političke teškoće što je "prirodno u demokratiji u začetku" i izražava optimizam.
"Nivo nasilja je sve manji. Iračke bezbednosne snage funkcionišu tako dobro, ako ne čak i bolje nego što smo očekivali", rekao je Obama u nedelju televiziji NBC.
Očekuje se da će posetom potpredsednika SAD početi novo razdoblje u kojem će američka diplomatija imati veću ulogu. Bajden treba da razgovara sa iračkim liderima koji već mesecima ne uspevaju da se dogovore oko formiranja nove vlade. U svom drugom govoru u Ovalnom kabinetu od sredine juna, Obama će pomenuti i drugu veliku američku vojnu operaciju u Avganistanu gde je utrostručio broj vojnika od početka svog mandata u januaru prošle godine.
Žestoki kritičar invazije na Irak 2003, Obama smatra da je invazija na Avganistan bila opravdana zato što je bila dovedena u pitanje bezbednost SAD. U današnjem govoru, Obama će odati poštu američkim vojnicima. Više od milion vojnika je od 2003. bilo raspoređeno u Iraku, a njih 4.400 je tamo izgubilo život.

Clinton: Kosovo je samostalna država i njegov teritorij je nepovrediv

(23/07/2010) Washington: Clinton je istakla kako je savjetodavno mišljenje ICJ-a odlučno potvrdio dugotrajno stajalište SAD-a da je proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu s međunarodnim pravom

Clinton: Srbija i Kosovo prijatelji i partneri SAD-a

Sjedinjene Države u četvrtak su pozvale na priznavanje Kosova "sve zemlje koje to još nisu učinile", nakon što je savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ) otklonio pravnu neizvjesnost oko statusa Kosova, utvrdivši da proglašenje njegove nezavisnosti od Srbije 2008. nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.

- Pozivamo sve zemlje da se pomaknu dalje od pitanja statusa Kosova i konstruktivno uključe u podršku miru i stabilnosti na Balkanu, i pozivamo sve one zemlje koje to još nisu učinile da priznaju Kosovo, navodi se u saopćenju američke državne tajnice Hillary Clinton koje je objavio State Department.

Clinton je istakla kako je savjetodavno mišljenje ICJ-a odlučno potvrdio dugotrajno stajalište SAD-a da je proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu s međunarodnim pravom.

- To je gledište koje smo iznijeli u podnescima sudu i na usmenoj raspravi održanoj u decembru 2009. Kosovo je samostalna država i njegov teritorij je nepovrediv, rekla je Clinton.

U saopćenju se također kaže da su Srbija i Kosovo prijatelji i partneri SAD-a, te ocjenjuje kako je "sada za njih vrijeme da stave na stranu svoje razlike i krenu naprijed, konstruktivno radeći zajedno na rješavanje praktičnih pitanja i poboljšanju života ljudi na Kosovu, u Srbiji i regiji".

Clinton je pozdravila napore Evropske unije da pomogne Srbiji i Kosovu da ostvare svoje evropske težnje.

Glasnogovornik State Departmenta Philip Crowley je na brifingu za novinare u četvrtak ocijenio da savjetodavno mišljenje ICJ-a "može biti korak u pravcu" primanja Kosova u Ujedinjene narode, ali da puno ovisi od "odgovora drugih zemalja, uključujući Srbiju" na savjetodavno mišljenje suda.

Srbija je u četvrtak objavila da nikada, ni pod kojim uvjetima, neće priznati Kosovo.

Odluka suda "uklanja svu pravnu neizvjesnost oko statusa Kosova.

- Mislimo kako je važno da zemlje diljem svijeta, uključujući susjedne i posebno Srbiju, priznaju tu odluku i na novoj se osnovi uključe s Kosovom, te rade na normaliziranju odnosa i smanjenju napetosti, rekao je Crowley.

Dodao je kako ta odluka može uticati na smanjenje prisutnosti međunarodnih misija na Kosovu.

Na pitanje o mogućem povlačenju KFOR-a s Kosova Crowley nije dao izričit odgovor rekavši kako je "KFOR tamo jer je u interesu SAD-a i Europe da imaju snage koje mogu održavati mir i spriječiti sukob", te dodao kako će SAD preispitati svoju prisutnost u svjetlu odluke ICJ-a.

Na upit o tome može li odluka ICJ-a poslužiti kao presedan za druge otcijepljene regije poput Abhazije ili Pridnjestrovlja, Crowley je odlučno ustvrdio kako je "to specifičan pravorijek utemeljen na činjenicama koje su jedinstvene za Kosovo i ne može se primjenjivati na druge okolnosti".

Komentirajući negativnu reakciju vlade u Beogradu na odluku ICJ-a, Crowley je kazao kako "SAD razumije povijesne i emocionalne aspekte" tog pitanja, ali smatra kako je važno za Srbiju da gleda dugoročno i vodi brigu o svom interesu integriranja u Evropu, prenosi Hina.

Obama i Medvedev potpisali novi START: ogroman korak i povijesni događaj

Američki i ruski predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev danas su u Praškom dvorcu potpisali novi sporazum o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja - START

Američki i ruski predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev danas su u Praškom dvorcu potpisali novi sporazum o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja - START, ocijenivši to povijesnim događajem i ogromnim korakom naprijed.

"Ovo je ogroman korak naprijed za sigurnost u svijetu, za neširenje nuklearnog oružja i za odnose SAD-a i Rusije", rekao je američki predsjednik na tiskovnoj konferenciji pred stotinama novinara, nakon svečanog potpisivanja.

Obama je podsjetio da je prije godinu dana baš u Pragu najavio da mu je dugoročna želja ostvariti svijet bez nuklearnog oružja, iako to možda neće biti ostvareno za njegova života. "Ovaj sporazum je prvi korak u tom smjeru, vjerujem da je Sjedinjene Države, Rusiju i svijet učinio sigurnijim mjestom", naglasio je.

S time se složio i ruski predsjednik. "Ovo je uistinu povijesni događaj, 'win-win' situacija, u kojoj nema poraženog, a pobijedila je cijela međunarodna zajednica", rekao je.

Prema novom START-u, Sjedinjene Države i Rusija smanjit će svoje nuklearne arsenale na po 1.550 razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na svakoj strani i po 800 razmještenih interkontinentalnih projektila i strateških bombardera. U odnosu na sadašnje stanje, iz Moskovskog sporazuma Vladimira Putina i Georgea Busha iz 2001. godine, riječ je o smanjenju broja nuklearnih bojnih glava za 30 posto i sustava za njihovu isporuku za 50 posto.

U odnosu na START I, koji je s potpisima Ronalda Reagana i Mihaila Gorbačova bio na snazi od 1991. do kraja 2009., broj nuklearnih bojnih glava smanjuje se za 74 posto.

Potpisivanju novog sporazuma prethodili su gotovo jednogodišnji pregovori koje su Medvedev i Obama dogovorili prilikom svog prvog susreta u Londonu 1. travnja 2009. Rad na tekstu novog sporazuma trajao je od srpnja 2009. godine i obuhvatio 10 krugova pregovora u Ženevi.

Ceremonija potpisivanja u veličanstvenoj Španjolskoj dvorani Praškog dvorca, najavljena za podne, kasnila je više od pola sata zbog bilateralnog sastanka dvojice predsjednika. Pred novinare i brojne dužnosnike izišli su odlično raspoloženi, što su i potvrdili razmjenom komplimenata.

"Ovog sporazuma ne bi bilo bez osobnog napora i sjajnog čelništva predsjednika Medvedeva. Imali smo nebrojene telefonske razgovore o temi smanjenja nuklearnog naoružanja iz kojih se razvilo iskreno partnerstvo i poštovanje", rekao je Obama. Medvedev je također priznao da su razvili "kemiju" na osobnoj razini, ali je priznanje odao i pregovaračima dviju zemalja.

Obama je rekao da novi START pokazuje "odgovorno čelništvo" dviju zemalja s 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala koje moraju voditi u nastojanjima neširenja i redukcije nuklearnog oružja. Naglasio je i da će ovaj sporazum znatno unaprijediti odnose dviju zemalja. "Kada se SAD i Rusija ne mogu dogovoriti o bitnim pitanjima, to se odražava na cijeli svijet", rekao je Obama i najavio da će dvije zemlje nastaviti razgovore o daljnjim smanjenjima strateškog naoružanja, ali i o pitanjima proturaketne obrane, koje je za administracije predsjednika Busha bio veliki kamen spoticanja u odnosima dviju zemalja, ali je u međuvremenu znatno ublažen.

Obama je izrazio uvjerenost da će uspjeti osigurati 67 glasova u Senatu za ratifikaciju sporazuma, najavivši da će novi START, "u skladu s 21. stoljećem", biti objavljen na internetu pa će svi, a ne samo političari, moći vidjeti koliko je koristan. Medvedev, koji nema problema s većinom u parlamentu, naglasio je da ratifikacija mora biti "sinkronizirana".

Američki predsjednik je najavio i summit o nuklearnom oružju koji će se sljedeći tjedan, u nazočnosti više od 40 šefova država ili vlada, održati u Washingtonu. "Mogućnost da nuklearno oružje dospije u ruke terorista predstavljala bi opasnost za cijeli svijet, od New Yorka do Moskve, od Europe do jugoistočne Azije. Nuklearnu tehnologiju i materijal koji kola svijetom treba zaustaviti kako ne bi dospio u krive ruke. Sastanak će biti posvećen toj temi i pitanju neširenja nuklearnog oružja", rekao je.

Dvojica predsjednika unutar ove teme nisu mogli izbjeći iranski problem. "Oni koji ne poštuju međunarodna pravila o neširenju nuklearnog oružja, snosit će posljedice. Iran ne poštuje pravila. Mi ne možemo riskirati utrku u naoružanju u osjetljivoj regiji i vjerujem da ćemo u suradnji s međunarodnom zajednicom već ovoga proljeća dogovoriti snažne i oštre sankcije Iranu", rekao je Obama.

"Nažalost, Iran ne odgovara na konstruktivne prijedloge međunarodne zajednice, a na to ne možemo zatvoriti oči i ne mogu isključiti mogućnost novih sankcija, ali one moraju biti 'pametne' i ne biti usmjerene na iranski narod kako ne bi izazvale humanitarnu katastrofu", rekao je ruski predsjednik.

Dvojica predsjednika razgovarala su i o bilateralnim temama, razvoju ekonomske suradnje, trgovinske, tehnološke i protuterorističke. Slažu se da su odnosi u značajnom usponu, što se namjerava nastaviti prigodom službena posjeta ruskog predsjednika Washingtonu ovoga ljeta.

Sastanak na vrhu SAD-Rusija održan je pod iznimnim mjerama sigurnosti. Na ulicama Praga nalazilo se pet tisuća policajaca, najviše oko Praškog dvorca koji je od srijede ujutro bio potpuno odsječen za javnost. Tijekom posljednja dva dana na Karlovom su se mostu mogle vidjeti skupine razočaranih turista kako se spuštaju s podnožja praškog gornjeg grada, vraćenih s ulaza u kompleks najprivlačnije češke turističke atrakcije.

"Prag, Praški dvorac i rezidencija američkog veleposlanika bit će među najsigurnijim mjestima na svijetu", pohvalio se prije neki dan ravnatelj češke policije Oldrich Martinu.

Češki su mediji ovaj summit označili najvećim događajem u Pragu u posljednjih deset godina, značajnijim od summita MMF-a 2000., sastanka na vrhu NATO-a dvije godine kasnije ili bilo kojeg događaja vezanog u češko predsjedanje EU-om u prvom dijelu prošle godine.

Obama će večeras u rezidenciji američkog veleposlanika u elitnoj praškoj četvrti organizirati sastanak sa šefovima država ili vlada 11 savezničkih zemalja srednje i istočne Europe, među kojima će biti i hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Tema će službeno biti europska sigurnost, a neslužbeno, po pisanju medija, Obama će saveznike uvjeriti da poboljšanje odnosa s Rusijom ne znači zanemarivanje političkih i sigurnosnih interesa pozvanih zemalja.

Novi skandal: Papa žali i zbog ‘norveškog slučaja’

Slučajevi pedofilije među katoličkim svećenstvom papi Benediktu XVI. uzrokovali su nevjerojatnu bol - kazao je vatikanski državni tajnik Tarcisio Bertone.

Istovremeno, netom otkriveni slučaj seksualnog zlostavljanja u Norveškoj opet je pokrenuo lavinu osuda i negodovanja.

Norveška televizija NRK objavila je priču o norveškom katoličkom biskupu, podrijetlom Nijemcu, Georgu Mulleru, koji je 2009. godine podnio ostavku bez objašnjenja.

Nedavno je priznao da je prije 20 godina seksualno zlostavljao jednog dječaka koji je tada pjevao u crkvenom zboru. U tekstu NRK-a stoji da je Katolička crkva platila između 50.000 i 65.000 eura odštete žrtvi svećenika pedofila. Vatikan je potvrdio da je slučaj pedofilije u Norveškoj, nažalost, istinit.

Britanska ekonomija

Naftna mrlja urušila BP

Kompanija BP, svetski lider u eksploataciji nafte i prirodnog gasa, doživela je krah na finansijskim tržištima posle ekološke katastrofe u Meksičkom zalivu. Berzansko urušavanje akcija BP dovelo je u pitanje i redovnu isplatu penzija u Velikoj Britaniji

Vodeća kompanija londonske berze i omiljeni investitor penzionih fondova u Britaniji, pala je sa pijedestala posle preskupe dvomesečne akcije preduzete radi zaustavljanja curenja naftne bušotine u Meksičkom zalivu. Britanija je zabrinuta i nervozna jer potencijalne američke tužbe prete da ponište već ukalkulisane dividende BP-a, najvećeg proizvođača nafte u SAD i značajnog finansijskog “snabdevača” penzionih fondova Ujedinjenog kraljevstva. Toni Hejvord, generalni direktor naftne grupe, već je najavio mogućnost suspenzije dividende što je izazvalo talas panike kod britanskih penzionera.

Bivši British Petroleum, izbledeli simbol imperijalne veličine pretočen u grupu BP, bio je do 20. aprila, kada je došlo do havarije na naftnoj platformi Deepwater Horizon, poznat po izdašnim dividendama akcionarima. U protekla dva meseca, tokom komplikovane, neuspešne i skupe akcije zaustavljanja izlivanja nafte iz razorene bušotine, BP je u berzanskoj kapitalizaciji izgubio 61 milijardu evra. Vanredni i neplanirani troškovi kompanije već su dostigli, 1,2 milijarde dolara a analitičari iz Goldman Sachs-a predviđaju da bi “asanacija terena” u narednih deset godina mogla koštati 33 milijarde dolara.

“Ishod ove havarije bi mogao dovesti do likvidacije kompanije ili do prodaje strateškog kapitala”, izjavio je analitičar brokerske kuće Oppenheimer.

Na početku ekološke katastrofe govorilo se o isticanju 5.000 barela dnevno, dok su najgore prognoze predviđale isticanje tri miliona litara, odnosno oko 20.000 barela nafte dnevno. Najnoviji pokazatelji, međutim, govore da će procene možda biti udvostručene, odnosno da će svakog narednog dana, do konačnog rešenja, isticati 6,4 miliona litara sirove nafte. Poređenja radi, tokom najveće ekološke katastrofe u SAD (Exxon Valdez), 1989. godine u vode Aljaske je iscurelo 280.000 barela, ili 46 miliona litar

Nemačka

Neonacisti nisu prošli u Berlinu

Nemačka policija uhapsila je u subotu u Berlinu 250 neonacista ekstremne desnice koji su pokušali da napadnu njene pripadnike tokom protestne šetnje.

Više hiljada ljudi pokušalo je da spreči protestnu šetnju ekstremne desnice. Prema podacima organizatora skupa, oko 10.000 ljudi pokušalo je da spreči protestnu šetnju neonacista, koji su zbog toga pokušali da marš preusmere na druge ulice. Među učesnicima kontrademonstracija bio je i potpredsednik nemačkih socijaldemokrata Volfgang Tirse.

Neonacisti nisu mogli da krenu u protestnu šetnju do kasnog popodneva, a marš su morali da zaustave više puta zbog barikada koje su im postavljali učesnici kontra-demonstracija. Oko 250 neonacista pokušalo je da se grupiše u drugom delu grada, ali je veliki broj njih policija privela zbog nedozvoljenog okupljanja i kako je saopšteno, zbog pokušaja napada na pripadnike snaga reda. Protesti zbog okupljanja ekstremne desnice održani su i u drugim nemačkim gradovima.

U Rostoku je 600 ljudi pokušalo da spreči šetnju oko 500 članova neonacističke stranke NPD, dok je u Erfurtu oko 400 ljudi više sati ometalo početak manifestacije NPD-a kojoj je prisustvovao i lider te stranke Udo Voit. Obeležavanja 1. maja u Berlinu i Hamburgu su i proteklih godina ostala upamćena po sukobima policije i demonstranata. Prošle godine je oko 5.000 policajaca u glavnom gradu Nemačke nastojalo da obuzda demonstrante i spreči sukobe suprotstavljenih grupa. Tada je ranjeno 480 policajaca i uhapšeno 290 demonstranata.

Širok savez političkih organizacija, sindikata i stranaka pod nazivom "1. maj bez neonacista" pozvao je ove godine građane da na Praznik rada izađu na berlinske ulice i dignu glas protiv ekstremnih desničara. Među političarima koji su se uključili u ovu akciju su i potpredsednik Bundestaga Volfgang Tirze, kao i vođe opozicionih stranaka - Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD), Zelenih i Levice Andrea Nales, Klaudija Rot i Oskar Lafonten.

Dragan na potjernici Interpola

CRVENA UZBUNA ZA HAPŠENJE VASILJKOVIĆA

Lion/Beograd (Beta/B92) - Interpol, čije je sjedište u francuskom gradu Lionu, juče je izdao međunarodnu potjernicu za Draganom Vasiljkovićem koji je nestao krajem marta u Australiji kada je australijski sud odobrio njegovo izručenje Hrvatskoj, gdje je optužen za ratne zločine tokom ratnih sukoba 1990-ih.
Australijski mediji su objavili da je Interpol objavio \"crvenu uzbunu\" za hapšenje Vasiljkovića, a portparol australijskog Ministarstva unutrašnjih poslova je izjavio da policija koristi mnoge izvore kako bi locirala odbjeglog Vasiljkovića.
Vasiljković (55), poznat i kao Kapetan Dragan, nije se pojavio na sudskom ročištu zakazanom za kraj marta, poslije odluke Vrhovnog suda Australije da može biti izručen Hrvatskoj. Od tada za njim traga australijska policija.
Vasiljković, koji je australijski državljanin i tamo živi pod imenom Daniel Sneden, u Hrvatskoj je optužen za ratne zločine nad vojnim zarobljenicima i civilima u Kninu 1992, kao i da je učestvovao u napadu i razaranju nekoliko sela na Baniji 1993. godine. Vasiljković pored australijskog ima i državljanstvo Srbije.
Zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić kazao je da bi Vasiljkovića ukoliko se nađe u Srbiji srpsko tužilaštvo moglo da procesuira zbog ratnih zločina na osnovu sporazuma o ustupanju dokaza koji Srbija ima sa Hrvatskom

sjeverni nam susjedi idu udesno

Mađari: Židovi, Romi, Slovaci, Rumunji - nepoželjni

Europski mediji pišu da će Mađarska na parlamentarnim izborima u nedjelju skrenuti udesno i tako kazniti vladajuće socijaliste za rasprostranjenu korupciju i ekonomske nedaće u kojima se zemlja našla.

Ankete pokazuju da će većinu mandata osvojiti stranka desnog centra Fides, bivšega premijera Viktora Orbana, čije planove može pokvariti stranka krajnje desnice koju optužuju za antisemitizam i politiku netrpeljivosti prema Romima − Jobbik, koja bi, procjenjuje se, mogla osvojiti petinu glasova svih koji iziđu na izbore.

Zabrinutost Zapada što će u Mađarskoj i dalje na meti biti Židovi, Romi i nacionalne manjine ima uporište u nedavnom istraživanju, čiji rezultati pokazuju da se više od 55 posto Mađara grozi pomisli da im prvi susjedi budu Romi, dok gotovo svaki treći Mađar ne bi volio živjeti vrata uz vrata sa Židovima, Slovacima ili Rumunjima.

Zamjetan je rast popularnosti ultradesnih stranaka i pokreta, ne samo u Mađarskoj, nego i u drugim europskim zemljama, a Guardian navodi podatke o 25-godišnjoj nazočnosti Le Pena u Francuskoj, Haidera od 90-ih godina u Austriji, kao i vladavini Sjeverne Lige u Italiji i snazi krajnje desnice u Danskoj.

Administrator E-mail: bosnjo@nycap.rr.com